• 1
  • 2
  • 3

Krizma je sakramenat Duha Svetoga. Isus Krist je začet i rođen po Duhu Svetom od Marije Djevice. Kod krštenja na Jordanu vidljivo mu je darovan Duh Sveti koji ga je "pomazao" za Mesiju. Sam je za se posvjedočio: "Na meni je Duh Gospodnji... On me posla blagovjesnikom biti siromasima; proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima: na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje" (Lk 4.18). Evanđelje bilježi da je u svemu svom javnom životu govorio i radio ispunjen Duhom Svetim.

Isus je i svojim učenicima obećao Duha Svetoga kao Duha istine koji će ih uvesti u svu istinu, Duha snage kojim će svjedočiti za njega. kao Duha Tješitelja i Branitelja. Obećani dar Duha primili su učenici na prve Duhove i odmah su polaganjem ruku taj dar prenosili na sve krštene. Time se događaj Duhova u Crkvi kroz sve vjekove obnavlja: Duh Sveti utvrđuje srca Isusovih učenika u vjeri, u nadi, u Ljubavi i svjedočenju.

Uz polaganje ruku brzo se kao prikladan znak krizme pojavilo i pomazanje krizmom. Njime se označuje pomazanje Duhom Svetim, što se u Svetom pismu često spominje. Danas u svetoj krizmi na potvrđenike, da bi primili Duha Svetoga, redovito polažu ruke biskupi, koji su nasljednici Apostola.

Krizma nastavlja i dopunjuje ono posvećenje koje je započelo krštenjem. Zato se kod odraslih krštenika Krizma (krizma) podjeljuje odmah poslije krštenja, a slavlje se dovršava euharistijom: to su tri temeljna sakramenta, oni potpuno uvode čovjeka u Crkvu i njezina dobra, iznutra ga izgrađuju i osposobljuju za život po vjeri. Zato se i zovu "sakramenti pristupa u kršćanstvo" ili "sakramenti inicijacije".

Da bi netko mogao pristupiti krizmi, valja da je kršten, da je u milosti (tj. u prijateljstvu s Bogom i ljudima), da je prikladno poučen i da je kadar obnoviti krsna obećanja.
Potvrđenici koji su bili kršteni kao mala djeca obnavljaju krsna obećanja prije krizme: od riču se sotone i ispovijedaju krsnu vjeru. Tako svjesno i osobno prihvaćaju ono što su nekoć kao djeca primili pristankom svojih roditelja. kumova i kršćanske zajednice.
Bitni obred krizme je : pomazanje krizmenim uljem na čelu, koje se izvodi polaganjem ruke i riječima: PRIMI PEČAT DARA DUHA SVETOGA.

Potvrđenik odgovara: AMEN. Tako je potvrđenik zauvijek "obilježen" Božjom ljubavlju i svojim obećanjem da će biti vjernik. Taj je "biljeg" pred Bogom "neizbrisiv".
Potvrđenike prate i predstavljaju biskupu kumovi. Prikladno je da to budu isti koji su bili i na krštenju (ali mogu biti i drugi). Budući da su kumovi pomoćnici i predvodnici u kršćanskom životu potvrđenika, osim što će mu biti prijatelji na koje će potvrđenik uvijek smjeti računati, oni valja da se ističu i uzornim kršćanskim životom:
da budu dovoljno zreli za tu zadaću;
da su kršteni te da pripadaju Katoličkoj Crkvi, da su potvrđeni i pričešćeni;
da im crkveni zakoni ne zabranjuju vršiti službu kumova.

Po sakramentu krizme na poseban način primamo dar Duha Svetoga koji nas ispunja svojim svjetlom i svojom snagom te nas "potvrđuje", to jest ušvršćuje i utvrđuje u vjeri i ljubavi. Ono što nam Duh Sveti na otajstven način dariva i izvodi u nama po sakramentu potvrde ukratko bismo mogli izraziti ovako:
Duh Sveti usavršuje i dopunjuje u nama unutarnju sličnost Kristu ("suobličenje" Kristu) što nam je darovana na krštenju;
krizmom se krštenik potpunije i na osobniji način uključuje u Crkvu (potpunije se "ucjepljuje" u otajstveno Kristovo Tijelo i na potpuniji način postaje članom Božjega naroda). Time potvrđenik postaje sposobniji i obvezatniji sudjelovati u poslanju Crkve i preuzimati u njoj službe i odgovornosti. Zato kažemo da sakramentom krizme postajemo "odrasli", "zreli", "Punoljetni" članovi Crkve.
Duh Sveti nas ispunja svojim svjetlom da bismo što bolje mogli razumjeti ono što nam je Bog objavio, osobito po svom Sinu Isusu Kristu (Duh Sveti nas “uvodi u svu istinu”);
Duh Sveti nas ispunja svjetlom i ljubavlju da bismo u događajima i ljudima koje susrećemo mogli prepoznati Božju prisutnost i Božji poziv da se neprestano što dosljednije uključujemo u izgradnju novoga, Božjega svijeta;
Duh Sveti nas ispunja snagom i slobodom da bismo hrabro, kao punoljetni i odrasli kršćani, mogli živjeti po vjeri i za nju svjedočiti.

Pretraži

          Blagoslov obitelji

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027

    Nedjeljom i blagdanom su u 8.00, 10.00, 11.30 i 18 sati.
    Radnim danom: 07:00 i 18.00 sati.

    *Srpanj i kolovoz nedjeljom i blagdanom : 7.30, 9.00 i 20.00 sati.

  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 19.00 sati
    Radnim danom: 19.00 sati  (od 30. listopada u 18.00 sati).

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik, tel. 435-290

    Nedjeljom i blagdanom: 9.00 sati
    Radnim danom: 18.00 sati

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik

    Prvi ponedjeljak u mjesecu pobožnost i sv. Misa za radno osoblje Bolnice u 15:30 sati kao i prigoda za sv. Ispovijed.
    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

 

 DJELATNO VRIJEME UREDA:

 Ponedjeljak: 12.00 – 18.00 sati

Utorak: 8.00 – 14.00 sati

Srijeda: 12.00 – 18.00 sati

Četvrtak: 8.00 – 14.00 sati

Petak: 8.00 – 14.00 sati

 

Župni ured ne radi sa strankama

subotom, nedjeljom i zapovijedanim blagdanima.

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

020/432 027, 098/935 4920

 

Don Robert Ćibarić, župnik, 091/600-1404

Don Marinko Šljivić, župni vikar 091/323-3999