• 1
  • 2
  • 3

Osnovne upute za krštenje djeteta 

Kako se dogovara krštenje u župi? 

Krštenje se dogovara barem 2 tjedna prije u uredovno vrijeme župnog ureda. Možete se obratiti i na mail župe: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Što je sve potrebno za sakrament krštenja?

  • Izvod iz matične knjige rođenih za dijete (kopija). 
  • Posvjedočenje za kumovanje. Ako nisu župljani Župe Svetoga Mihajla, kum/kuma posvjedočenje za kumovanje mora uzeti u svojoj župi prebivališta. Tko može biti kum? Da je katolik, potvrđen i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom (10 Božjih zapovijedi) i preuzetom službom (da nije rastavljen i ponovno oženjen i ako je oženjen da je vjenčan sakramentalno).
  • Ako obitelj stanuje u drugoj župi, potrebno je donijeti pismeno dopuštenje svoga župnika da se dijete krsti izvan vlastite župe. 
  • Pripremiti krsnu svijeću i krsnu haljinicu
  • Roditelji i kum/a pozvani su prije samoga sakramenta krštenja ispovjediti se i pričestiti (ne mogu pristupiti sakramentima ispovijedi i pričesti oni koji žive u civilnom braku ili izvanbračnoj zajednici (!).  Prvi sakrament naziva se krštenje zbog središnjega obreda kojim se slavi: krstiti (baptizein) znači »uroniti« u vodu. Krštenika se uranja u Kristovu smrt, odakle on ustaje kao »novo stvorenje«. Snagom Duha Svetoga krštenik prima nov život “odozgor”: postaje sličan Isusu Kristu, Sinu Božjemu, njemu se “suobličuje” te tako postaje “Božje dijete”; rađa se na nov život s Bogom. Rađanjem na novi život opraštaju mu se grijesi i “istočni” grijeh. U krštenju kršteniku se na poseban način darivaju (“ulijevaju”) temeljne ljudske i vjerničke “kreposti” (vrline): osobito vjera, nada i ljubav te tako postaje član zajednice Božjega naroda – Crkve. U obredu krštenja pripravnik (krštenik) najprije izražava svoju želju da bude kršten i nakanu koja ga u tom vodi. Kod krštenja djece tu želju i nakanu u ime krštenika izražavaju roditelji i kumovi. Svakom je kršteniku za krštenje nužna vjera. Mala djeca ne mogu imati osobne vjere, zato se ona krste u vjeri svojih roditelja, kumova i cijele Kristove zajednice. Da bi roditelji mogli valjano ispovjediti vjeru za krštenje svoga djeteta, često će im biti potrebno da se ponovno i sami potpunije predaju slušanju Božje riječi i konkretnosti življene kršćanske sadašnjosti. 
  • Mazanje krizmom označuje da krštenik postaje pomazanik s Kristom-Pomazanikom (Mesijom), suradnik u njegovoj “proročkoj”, “svećeničkoj” i “kraljevskoj” službi. 
  • Bijela haljina znak je novoga krštenikova dostojanstva (krštenjem postajemo “Božja djeca”) i znak njegove krsne nevinosti po oproštenju grijeha, ali i znak njegove obveze da odsada živi neokaljano po uzoru na Isusa Krista koji nije počinio zla. 
  • Uskrsna svijeća koja gori kod krštenja označuje prisutnost Isusa Krista – Uskrsloga. On je svjetlo i putokaz za novi život krštenika i izvor svega što nam se dariva po krštenju. Zato se krštenikova svijeća pali na uskrsnoj svijeći. 
  • Obred “Effetà”, tj. obredno otvaranje krštenikovih ušiju i usta, simbolički pokazuje da je krštenik stupio u novi odnos s Bogom: odsada će njegov život biti neprestano i pomno slušanje Božje riječi te spremno odazivanje toj riječi. 
  • Koja je uloga kumova?Krsni kumovi su svjedoci i jamci za vjeru krštenika pred kršćanskom zajednicom i predstavnici kršćanske zajednice pred krštenikom; suradnici i pomoćnici roditeljima u kršćanskom odgoju krštenika, osobito uzornim kršćanskim životom. Kum/a kod krštenje može biti vjernik koji je primio sakramente euharistije i potvrde. Ako je u braku, treba biti crkveno vjenčan te treba također živjeti kršćanskim životom. 
  • Poruka pape Franje: Dragi roditelji, zatražili ste za svoju djecu vjeru; vjeru koja će im se dati u krštenju. Vjera hoće reći život vjere, jer vjeru treba živjeti. Hoditi putem vjere i dati svjedočanstvo vjere. Vjera je vjerovanje u ono što je Istina: Bog Otac poslao je svoga Sina i Duha koji nas oživljuje. Ali vjera je i pouzdanje u Boga, a to je ono čemu ih vi trebate naučiti svojim primjerom, svojim životom. Vjera je i svjetlo: u činu krštenja bit će vam dana upaljena svijeća, kao i u prvim danima Crkve. Zbog toga se u ono vrijeme, krštenje i nazivalo ‘prosvjetljenjem’, jer vjera prosvjetljuje srce; čini da se stvari vide u drugom svjetlu. Zatražili ste vjeru: Crkva će vjeru vašoj djeci dati u krštenju, a vaš je zadatak da činite te ona raste, da je čuvate te postane svjedočanstvom drugima. To je smisao ovog obreda. I to je ono što sam vam htio reći: čuvati vjeru, činiti da ona raste te postane svjedočanstvom drugima. Ne zaboravite: zatražili ste vjeru: na vama je zadaća da tu vjeru čuvate; da činite da raste i da postane svjedočanstvom svima nama i za sve nas: pa i za nas svećenike, biskupe – za sve! Hvala. „Ne možemo bez nedjelje, ne možemo živjeti bez euharistijskog susreta s uskrslim Gospodinom. Bez nedjeljne Mise ne možemo živjeti kao kršćani. Dragi vjernici, nipošto ne zaboravimo da je nedjelja dan Gospodnji. Nije posrijedi samovolja Crkve kad od nas zahtijeva sudjelovanje na nedjeljnoj Misi. Nije to izvana nametnuta obveza, nego prâvo kršćana da sudjeluju u euharistijskom zajedništvu s Gospodinom. Nedjeljno zajedništvo s Gospodinom doista nije teret, nego milost, dar koji nam rasvjetljuje čitav tjedan. Uostalom, dragi vjernici, sami sebe varamo kad odbacujemo tu milost, jer »čovjek živi o svakoj riječi što izlazi iz usta Gospodnjih« (Pnz 8,3).“ Slaviti misu znači prepoznati da samo Bog daje čovjeku beskrajnu sreću i neprolazan mir. Euharistija ima karitativnu dimenziju. Ona je poticaj za karitativno djelovanje, nadahnuće za susret s drugim i pomoć onima u potrebi. „Ako živimo zajedništvo s euharistijskim Kristom, trajno ćemo imati otvorene oči za potrebe drugih. Onaj tko živi za drugoga, a ne za sebe, postaje euharistijskim čovjekom, sposobnim mijenjati svijet. Kršćanin i kršćanka u svijetu znak su pretvorbe koja se događa na našim oltarima, u našim zajednicama. Euharistija je živo događanje po kojem se neprestano zbiva nastajanje Crkve.“

Pretraži

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027
    Nedjeljom i blagdanom su u 8.00, 10.00, 11.30  i 19.00 sati.
    Radnim danom i subotom: 07.00 i 19.00 sati.

  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 20.00 sati (od 01.06. do 31.08.)
    Radnim danom: 20.00 sati

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik

    Prvi ponedjeljak u mjesecu pobožnost i sv. Misa za radno osoblje Bolnice u 15:30 sati kao i prigoda za sv. Ispovijed.
    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

 

ponedjeljak, srijeda 17:00-20:00 sati

 četvrtak, petak 8:00 – 13:00 sati

            Za sve informacije i upite možete se obratiti na broj župnog ureda 020/432027 ina mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

Don Robert Ćibarić, župnik, 091/600-1404

          Don Robert Karačić, župni vikar, 099/741-9798

          Tajnica 095/906-2020