• 1
  • 2
  • 3

Svete Mise 8.00, 10.00, 11.30 i 19.00 sati

"On će mene proslavljati jer će od mojega uzimati i navješćivati vama."
Duhovi tj. blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd. Slavi se i kao blagdan "rođenja Crkve" budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnostvo se "dalo krstiti te su primili Duha Svetoga". Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima. "Duhovi" je doslovce preuzeto iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u modernom jeziku.
Ovaj blagdan slave svi kršćani.


Za evanđelje imamo u sve tri liturgijske godine Ivanov izvještaj o ukazanju uskrslog Krista Jedanaestorici koji u njih dahne, zatim tumači svoj postupak: "Primite Duha Svetoga!" Time Isus podsjeća na Post 2,7 gdje je rečeno kako je Bog Adamovu tijelu, načinjenu od gliba zemaljskog, udahnuo dah života i on je tako postao živo biće. Apostole zamrle u događajima muke i smrti Isusove Isus oživljava snagom Duha životvorca. 
Za pripjevni psalam imamo dio Psalma 104 gdje je izražena vjera biblijskih vjernika da dar fizičkog i duhovnog života ovisi od Duha Božjega:
I sva ova bića željno čekaju
da ih ti nahraniš na vrijeme.
Daješ li im, tada sabiru:
otvaraš li ruku, nasite se dobrima.
Sakriješ li lice svoje, tad se rastuže;
ako dah im oduzmeš, ugibaju,
i opet se u prah vraćaju.
Pošalješ li dah svoj, opet nastaju,
i tako obnavljaš lice zemlje! (Ps 104,27-30)
Ovaj je psalam inače hvalbeni himan Bogu Stvoritelju prirode i ljudi. Navedeni stihovi su igra riječi na temelju hebrejskog izraza rualz (i grčkog pneuma) koji znači "duh, dah, vjetar". Sve što živi, ne nastaje samo od sebe nego dolazi u život dahom Svemogućega koji je sami život. Duh Božji oživljava sva živa bića.
Ovi svetopisamski tekstovi u današnjoj liturgiji neka nam budu poticaj da produbimo članak vjere iz Misnog vjerovanja: "Vjerujem u Duha svetoga, Gospodina i Životvorca!" To vjerovanje formulirano je na općem saboru u Carigradu god. 381. kad je Crkva željela kategorijama ondašnje grčke filozofije izreći svoju vjeru o Duhu Svetome koji je iste biti s Ocem i Sinom pa se s njima "skupa časti i zajedno slavi".
Papa Ivan Pavao II izdao je god. 1986. encikliku o Duhu Svetome kojoj je dao naslov po ovoj formuli iz Misnog vjerovanja "Dominum et vivificantem - Gospodina i Životvorca". Njome želi katoličke vjernike pripraviti za odgovoran završetak drugog tisućljeća i plodan ulazak u treće tisućljeće kršćanstva. U trećem dijelu ove enciklike razrađuje životvornu ulogu Duha u Crkvi koji djeluje po sakramentima vjere, obnavlja unutarnjeg čovjeka i cijelu Crkvu čini sakramentom spasenja u konkretnoj ljudskoj povijesti. Papa upozorava da ulogu duha Životvorca ne smijemo svoditi samo na unutarnje i duhovno područje milosti: "I u običnim društvenim prilikama kršćani kao svjedoci istinskog ljudskog dostojanstva čovjekova, svojom poslušnošću Duhu Svetomu, pridonose mnogostrukoj 'obnovi lica zemlje' tako da surađuju sa svojom braćom u ostvarenju i općoj primjeni svega onoga što je dobro, plemenito i lijepo u suvremenoj naprednoj civilizaciji, kulturi, znanosti, tehnici i svim drugim područjima ljudske misli i djelatnosti. To čine kao učenici Krista 'koji je svojim uskrsnućem postavljen za Gospodina te snagom svoga Duha već djeluje u srcima ljudi'" (br. 60).
Duhovi su blagdan stupanja Crkve u javnost, blagdan obnove vjere u Duha životvorca koji djeluje u Crkvi i po Crkvi.
Misna Čitanja
Prvo čitanje: (Dj 2,1-11)
Čitanje Djela apostolskih
Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smete jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: "Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi - svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja."
Riječ Gospodnja.

Pripjevni psalam: (Ps 104)
Otpjev: Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice zemlje!

Gospodine, Bože moj, silno si velik!
Kako su brojna tvoja djela, o Jahve,
puna je zemlja stvorenja tvojih.

Ako dah im oduzmeš, ugibaju
i opet se u prah vraćaju.
Pošalješ li dah svoj, opet nastaju,
i tako obnavljaš lice zemlje.

Neka dovijeka traje slava Gospodnja:
nek se raduje Gospodin u djelima svojim!
Bilo mu milo pjevanje moje!
Ja ću se radovati u Gospodinu.


Drugo čitanje: (Gal 5,16-25)
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Galaćanima
Braćo i sestre: Po Duhu živite pa nećete ugađati požudi tijela! Jer tijelo žudi protiv Duha, a Duh protiv tijela. Doista, to se jedno drugomu protivi da ne činite što hoćete. Ali ako vas Duh vodi, niste pod Zakonom. A očita su djela tijela. To su: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomor, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja, pijanke i tome slično. Unaprijed vam kažem, kao što vam već rekoh: koji takvo što čine, kraljevstva Božjega neće baštiniti. Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona. Koji su Kristovi, razapeše tijelo sa strastima i požudama. Ako živimo po Duhu, po Duhu se i ravnajmo!
Riječ Gospodnja.


Evanđelje: (Iv 15,26-27; 16,12-15)
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: Kada dođe Branitelj koga ću vam poslati od Oca - Duh Istine koji od Oca izlazi - on će svjedočiti za mene. I vi ćete svjedočiti jer ste od početka sa mnom. Još vam mnogo imam kazati, ali sada ne možete nositi. No kada dođe on - Duh Istine - upućivat će vas u svu istinu; jer neće govoriti sam od sebe, nego će govoriti što čuje i navješćivat će vam ono što dolazi. On će mene proslavljati jer će od mojega uzimati i navješćivati vama. Sve što ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh: od mojega uzima i - navješćivat će vama."
Riječ Gospodnja.

Pretraži

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027
    Nedjeljom i blagdanom su u 8.00, 10.00, 11.30  i 18.00 sati.
    Radnim danom i subotom: 07.00 i 18.00 sati.

  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 20.00 sati (od 01.06. do 31.08.)
    Radnim danom: 20.00 sati

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik

    Prvi ponedjeljak u mjesecu pobožnost i sv. Misa za radno osoblje Bolnice u 15:30 sati kao i prigoda za sv. Ispovijed.
    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

 

 ponedjeljak i utorak 14:00-17:00 

 četvrtak i petak 8:00 – 13:00 

            Za sve informacije i upite možete se obratiti na broj župnog ureda 020/432027 na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

Don Robert Ćibarić, župnik, 091/600-1404

          Don Miroslav Karatović, župni vikar, 099/44 55 704