Župa sv. Mihajla na Lapadu nazivala se sve do 1968. godine ˝Gruška župa˝. Kako od 1968. postoji druga župa u Gružu, to se za župu sv. Mihajla uvriježio naziv ˝Lapadska župa˝. Začetke današnje župe na Lapadu naziremo već u 11. stoljeću od kada se zajednica vjernika počela okupljati u crkvi sv. Pankracija na Batali. Crkva sv. Pankracija je 1617. godine porobljena i spaljena od gusara, te kad je potom i srušena 1667. godine u velikom potresu, sjedište zajednice postala je drevna crkva sv. Mihajla «in Arboribus», koja se spominje 1292. godine.

Gruž je ime cijelog područje zapadno od Grada, tj. za poluotok Lapad, te područje od Kantafiga do Pila. Dok se na sjevernoj strani gruške uvale formira luka i brodogradilište, u predjelu južno od gruške uvale (na  Lapadu), plemići i vlastela imaju svoje vinograde i maslinike. S vremenom se grade ljetnikovci, a uz njih i kultni objekti. Tu su prvi izvan gradski posjedi dubrovačke vlastele. U 14. stoljeću Gruž ima svoga kneza i stalnu stražu.


Kad je u 15. stoljeću Dubrovnik opkoljen visokim obrambenim zidinama, gruška župa imala je skrbiti za sve vjernike do Orsule. Kako je to bio prevelik prostor, trebalo je ustanoviti još jedan župni centar. Ustanovljena je samostalna kapelanija, kasnije župa, sv. Andrije na Pilama, koja će skrbiti za područje od lokaliteta ˝Debele međine˝ do Orsule, a Gruška župa ostala je na prostoru poluotoka - Lapada i Gruža.

 
Crkva sv. Mihajla na početku 20-tog stoljeća

- U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do velikog povećanja naseljenika na područja ovih dviju župa izvan Grada. Ukazala se potreba za novim župnim središtima. Tako je 1965. godine ustanovljena župa sv. Đurđa (uz ˝Tri crkve˝ - danas sv. Petra) na Boninovu, a 1968. župa sv. Križa u Gružu. Župa sv. Mihajla ostaje samo na području poluotoka Lapada. Granica između župe sv. Mihajla i župe sv. Petra, koja je ustanovljena dijeljenjem župe sv. Andrije, te dijela župe sv. Mihajla, ide ulicom dr. Ante Starčevića, a od  župe sv. Križa odvaja je morska uvala.
- Na području župe danas živi oko 11.000 katolika, što je cca 90 %  sveukupnog življa. Tu je svetište Gospe od Milosrđa s kapucinskim samostanom u Gospinu Polju. U župi nalazimo i tri ženske redovničke zajednice: samostan sv. Obitelji u kojoj je zajednica sestara služavki Malog Isusa u Gospinu Polju, te manju zajednicu sestara Kćeri Božje ljubavi, koja je otvorila samostan «Milosrdnog Isusa» u jednom stanu zgrade uz župnu kuću. U bivšem franjevačkom samostanu sv. Josipa danas su sestre družbe Kćeri Milosrđa.
- U Gospinu Polju, tik do samostana sv. Obitelji, sagrađen je 1986. biskupski dvor, novi stan mjesnog biskupa. Biskup se, naime, morao iseliti iz biskupske palače u gradskoj jezgri zbog velikog oštećenja na palači u potresu 1979. godine

- Na području župe je i nova dubrovačka (županijska) bolnica, te brojni hoteli i hotelska naselja na Lapadu i Babinom Kuku.
Većina školskih i visokoškolskih ustanova smješteno je upravo na području ove župe, tj. Sveučilište u Dubrovniku, više srednjih i jedna pučka škola.
- U župi se nalazi jedno groblje uz crkvu sv. Mihajla, te napušteno (ratno) groblje u Gospinu Polju. Pod trijemom stare crkve sv. Mihajla vide se grobnice bratima najstarije bratovštine u Dubrovniku  «s. Michaelis in arboribus».
- Matične knjige započinju se voditi 1683. godine Dio je matičnog fundusa arhiviran (sada u Biskupijskom arhivu), dio u matičnom uredu (Grada), a dio u župi.
- Matice krštenih: u Arhivu su godišta 1683-1884. u 6 svezaka.
- U matičnom uredu su godišta 1885-1946. u 5 svezaka.
- U župi nalazimo što upisa, što prijepisa od 1867. do danas u 8 svezaka, te dva sveska duplikata. Upisi se trenutno vrše u sv. br. XV.
- Matica vjenčanih: u Arhivu su matice za godišta 1778-1857. u 4 svezaka.
- U matičnom uredu su godišta 1858-1946. u 4 sveska.
- U župi nalazimo što upisa, što prijepisa od 1850. do danas u 7 svezaka, te dva sveska duplikata. Upisi se trenutno vrše u sv. br. X.
- Matica umrlih: u Arhivu su matice za godišta 1684-1890. u 6 svezaka.
- U matičnom uredu su godišta 1890-1946. u 3 sveska.
- U župi nalazimo što upisa, što prijepisa od 1857. do danas u 5 svezaka, te dva sveska duplikata (u jednom su indeksi svih matica od 1850-1947). Upisi se trenutno vrše u sv. br. XI.
Župna crkva je do 1617. crkva sv. Pankracija. Iza kako je ta od gusara porobljena pa spaljena, liturgija se slavi u crkvi sv. Mihajla. No, kad je u potresu 1667. godine crkva sv. Pankracija potpuno srušena, crkva sv. Mihajla «in Arboribus» postaje matična crkva župe. Ta romanička kapela, koja se spominje 1282. godine kao ruševina, a potom 1290. kao sjedište bratstva sv. Mihajla u borovima, doživjela je niz renesansnih, baroknih i suvremenih intervencija koje su oblikovale njezin današnji izgled.
- Krajem šezdesetih godina 20. stoljeća župa se brojem vjernika naglo povećala. Crkva je postala premalena za potrebe vjernika. Trebalo je tražiti lokaciju za novu crkvu. Nažalost traganje za lokacijskom dozvolom trajalo je punih 20 godina. Napokon je dobivena dozvola, ali tik uz staru crkvu sv. Mihajla, te su 16. listopada 1989. započeli radovi na gradnji nove crkve. Na blagdan sv. Mihajla 1991. biskup dr. Želimir Puljić blagoslovio je zaštitna skloništa (podrume) buduće crkve. No, samo tri dana poslije, započelo je bombardiranje i granatiranje Dubrovnika i okolice od strane jugoslavenske (srpsko-crnogorske) vojske i četnika, te su baš ta skloništa postala utočište za brojne lapadske obitelji. Oko 400 duša tražilo je u njima zaštitu kroz četiri godine. Rat je bio zaustavio radove na crkvi, ali je gradnja nastavljena 1995. i nova crkva posvećena je (sv. Mihajlu) 26. rujna 1999. godine
- Župna kuća – Između stare i nove župne crkve stoji stara bratimska kuća, sagrađena 1690. godine Ova je poslužila kao stan župniku, ali je početkom 20. stoljeća postala sasvim neprikladna. Stoga je podignut u blizini novi župni dvor (1928-1931.). Poslije je donekle popravljena i stara kuća, Nova je pak župna kuća bila jako oštećena u posljednjoj agresiji na Dubrovnik, te je 1994/95.  obnovljena.