"Mir vama!"   Svete Mise 8.00,10.00, 11.30 i 19.00 sati

 Za evanđelje nedjelje imamo Lukin izvještaj o ukazanju uskrslog Krista Jedanaestorici te njegov uskrsni mandat. Isus pozdravlja apostole s "Mir vama" dajući im udio na svojoj pobjedi nad grijehom i smrću. Zatim se daje prepoznati pokazujući im ruke i noge s tragovima razapinjanja. Tumači im Mojsijev Zakon, Proroke i Psalme o Mesiji koji i po trpljenju ispunjava svoje poslanje te ih šalje da u njegovo ime propovijedaju obraćenje i otpuštenje grijeha svim narodima. 
Za prvo čitanje imamo dio Petrova govora mnoštvu u Jeruzalemu nakon ozdravljenja hromoga. Bolesnik je ozdravljen u ime Isusa kojega je Bog uskrisio te ga učinio Začetnikom života. Zato se ljudi trebaju kajati i obratiti da bi postigli oproštenje grijeha. Ovdje Petar misli na krštenje kao vanjski znak kajanja, obraćenja i oproštenja grijeha.
Za drugo čitanje imamo odlomak iz Prve Ivanove o uskrslom Kristu kao zagovorniku kod Oca koji je pomirnica za grijehe naše i svega svijeta. Današnji tekstovi podsjećaju na Pavlov usklik: "Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera naša; još ste u grijesima" (1 Kor 15, 17).
Evanđelista Luka, više od ostalih, veže mogućnost obraćenja i oproštenja grijeha uz događaj Krista. On upotrebljava izraz "otpuštenje" koji je preuzet iz socijalnih i ekonomskih odnosa u starini, kad se radilo o otpisivanju dugova, dokidanju zatvorske kazne ili puštanju sužanja da se vrate u domovinu. U Starom zavjetu "grijeh" je često sinonim za "dug" pred Bogom i bližnjim i zato se govori o otpuštanju grijeha. Luka prikazuje Isusa kako oprašta grijehe i u toku svoga ministerija, ali kad želi sažeti puni plod cijelog Isusova djelovanja koji učenici trebaju naviještati, upotrebljava izraze o otpuštanju ljudskih dugova pred Bogom. Po svome što Isus jest i što je učinio, izbrisao je dug krivnje u koju ljudi zapadaju svojim zlim postupcima. Luka također voli pojmove "obraćenja" i "kajanja" više od ostalih evanđelista. Tako imenicu "obraćenje" (metanoia) upotrebljava u svom evanđelju pet puta, a u Djelima apostolskim 6 puta, dok glagol "obratiti se" (metanoein) upotrebljava devet puta u evanđelju i pet puta u Djelima. On u svojim spisima upotrebljava i izraz "kajati se" (epistrefein) koji prvenstveno znači promijeniti pravac kretanja, obratiti se, pristati uz Krista. Kod njega je obraćenje sinonim za pristajanje uz Isusa, vjera u Krista raspetog i uskrslog. Takva obraćenička vjera moguća je zato što je Krist uskrsnuo. "Ono što je Krist donio svojom mukom, smrću i uskrsnućem i omogućio darom Duha, biva dostupno ljudskim bićima - po Lukinu uvjerenju - vjerom, kajanjem, obraćenjem i krštenjem".

Evanđelje
Lk 24,35-48
Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha. Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: "Mir vama!" Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: "Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce?  Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam."  Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: "Imate li ovdje što za jelo?" Oni mu pruže komad pečene ribe.  On uzme i pred njima pojede.  Nato im reče: "To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano." Tada im otvori pamet da razumiju Pismate im reče: "Ovako je pisano: 'Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.' Vi ste tomu svjedoci.