• 1
  • 2
  • 3

Svete Mise 8.00, 10.00, 11.30 i 19.00 sati
Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče! Dođite i vidite mjesto gdje je ležao

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

uskrsna cestitka 2012




Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista.
Isus je umro samo zato da bi uskrsnuo. Da bi meni poklonio novi, svoj, vječni život i pokazao mi put kojim trebam ići. Treći dan poslije njegove smrti i ukopa u ranu zoru gledam prazan grob, anđele, Isusa kako se ukazuje ženama, kako Petru i Ivanu objavljuje da je uskrsnuo i da je živ. Slušam Isusa dok razgovara s dvojicom učenika na putu u Emaus. Gledam Ga kako im se kod večere objavljuje. Kako se objavljuje učenicima u dvorani Posljednje večere, na Genezaretskom jezeru, kako uzlazi na nebo. Prisutan sam s učenicima pri dolasku Duha Svetoga koji i njih i mene preobražava. U svjetlu Duha Svetoga ulazim u svijet ljubavi. Boga doživljavam kao izvor života i ljubavi. Svim silama nastojim vratiti ljubav za Ljubav.

Zajedno s Ignacijem molim: «Uzmi, Gospodine, i primi, svu moju slobodu, moju pamet, moj razum i svu moju volju, sve što imam i što posjedujem. Ti si mi to dao, Tebi, Gospodine, sve vraćam; sve je tvoje, raspolaži sa svime po svojoj volji. Daj mi samo svoju ljubavi milost, i to mi je dosta.» (DV 234)

U svjetlu njegove ljubavi prepoznajem Ga u sebi, u svim ljudima oko sebe, u svim stvarima koje me okružuju, u svim događajima koji me zapljuskuju. Doživljavam njegovo djelovanje koje sve ljude povezuje u jednu Božju obitelj i vodi je prema Vječnom životu!


Uskrsni običaji u Hrvatskoj
Za Uskrs domaćice nude prepun stol na kojem će se, uz jaja, obavezno naći i šunka kao znak obilja i nagrada za posnu zimu. Pravi su ukras stola i uskrsna peciva, pletenice, kuglofi, pereci, kovrtanji, ftičice... U nekim će krajevima u Zagorju, sjeverozapadnoj Podravini i južnome Međimurju ukućani probdjeti noć prije Uskrsa, da bi u praskozorje zapalili veliki uskrsni krijes od borovine ili "piramidu" od cjepanica - dokle dopire sjaj vatre, bit će plodna zemlja!

Simboli su Uskrsa uskršnji zec i jaje. Jaje je oduvijek bilo simbol početka, mogućnost da se stvori nešto novo. Jaja se pronalaze u pretkršćanskim grobovima. Novi život koji probija tvrdu ljusku moguć je zato jer svako jaje nosi u sebi skriveno sunce, ima žumance u središtu. Tako jaje nije samo simbol početka svijeta već i novi početak stvaranja koji može nastati u svakom čovjeku kroz Kristovo uskrsnuće.

Uskrsne pisanice ili bojama ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Riječ je o pred kršćanskom običaju šaranja jaja u vrijeme Uskrsa.
Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, na selu su ljudi koristili boje što su ih našli u prirodi. Najčešća je bila crvena, dobivena od korijena broča ili od cikle, ljuske luka, crvenog radiča. Crne su pisanice, poput onih iz Međimurja, bojili bobicama bazge, duda ili čađom, a od kore hrasta dobili bi lijepu crno-smeđu boju. Od korijena koprive, špinata ili poriluka može se dobiti zelena. No, već početkom prošlog stoljeća, za bojanje jaja koristile su se boje za tekstil te licitarske boje.
Motivi na šaranim jajima su različiti i kreču se od likova do ornamentike, odnosno do jednobojnog bojenja. Pisanice omogućuju bogat zbroj običaja kao što su: darivanje jajima, tucanje obojenim i ne obojenim jajima i gađanje jaja novcem. U starom Zagrebu i njegovoj okolici tucanje jajima upozoravalo je na Uskrs kao prijelomnicu u vremenu pa su tim događajem označavali i vrijeme, bilježeći u dokumentima u 14. stoljeću da se nešto dogodilo "poslije tucanja jaja", tj. poslije Uskrsa.

Umijeće šaranja uskrsnih pisanica u Hrvatskoj danas se oživljava kroz obiteljske tradicije prenošenjem na mlade generacije, u školama kroz likovne radionice a pisanice se izrađuju u malim radionicama i kao hrvatski suvenir. Diljem Hrvatske se upotrebljavaju različite tehnike ukrašavanja pisanica. Uz već spomenutu batik tehniku uz pomoć tekućeg voska, poznato je ukrašavanje pisanica svilom i koncem, koja se koristi u okolici Đakova. No, u Slavoniji je također prisutna i batik tehnika koja upotrebljava mali lijevak za pisanje po pisanici.

Ukrašavanje pisanice tehnikom struganja primjenjuje se u okolici Sunje, dok je ukrašavanje pisanica slamom vezano uz Bunjevke. Ovdje svakako valja spomenuti i tehniku Dubrovačkog primorja koja je slična konavoskoj, no svoje je savršenstvo oslikavanja dostigla uz pomoć pera.

Nije, dakako, riječ o bojanom jajetu, narod je umješnost slikanja pisanice pretvorio u pravu umjetnost. Tankim raskoljenim drvcem umočenim u rastopljeni vosak, šaraju se pisanice, a druga je tehnika struganje. Tako nastaju zadivljujući ornamenti, ukrasi, šare, cvjetići, simboli sunca, plodnosti, ljubavi.

Pisanica je dar, često je poklanja djevojka momku, pa nije čudno da su na pisanici nacrtani i dva goluba, na primjer ili slični sentimentalni oblici. Također, česte su i poruke, u Međimurju, recimo, Ovo se jaje za poljubac daje, a u Podravini, u đurđevačkome kraju, na pisanici je ispisana cijela čestitka domaćinu za zdravlje, sreću, plodnu zemlju, bogat urod... Dakako, tu su i poruke religiozna sadržaja.
I dok bi se djevojka u Podravini podičila dobivenom pisanicom, stavivši je u prozor, da cijelo selo vidi, u Dubrovniku bi buduća mlada imala puno više posla. Ona bi morala zaručniku darivati čak tucet jaja, a budućoj svekrvi ispeći pletenicu od tijesta.

Pisati je, zapravo, staroslavenska riječ koja znači i slikati, pa su pisanice - oslikana jaja.

U sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj najčešće se upotrebljavaju nazivi pisanice ili pisanci; u Lici, Slavoniji, Baranji i u Bosni šarena ili šarana jaja, a u istočnoj Slavoniji još i svilopis. U Dubrovačkom primorju to su pengana ili napengana jaja. Svi se ti izrazi vezuju uz tehniku ukrašavanja rastopljenim voskom kojim se izvode ornamenti: oni se pišu ili cifraju, šaraju odnosno pengaju.

Jaja koja se samo boje - maste (južnodalmatinski otoci, Dubrovačko primorje, Konavle), koloraju (Istra) ili pituraju (Pag) nose drukčija imena. Ime potječe obično od naziva za samu boju.

Varzlana, varzilana ili ovarzilita jaja dobila su ime po boji zvanoj varzilo (Banovina i Slavonija). Ta se boja dobiva od izvaneuropskoga crvenoga drveta, koje je brazilskoga podrijetla, što je u nas pučkom etimologijom dalo varzilo. Premda je varzilo (crvena boja) nestalo iz upotrebe, ime mu se sačuvalo.

Broće ili broćke dobile su ime po biljci broću (Rubia tinctorum), od koje se također dobivala crvena boja. Potvrdu o bojenju jaja broćem nalazimo i u pjesmi Remeta dubrovačkog pjesnika Mavra Vetranovića.

Luge ili lugana jaja bojila su se čađom, odnosno lužinom (lugom) od pepela. Crne su pisanice, poput onih iz Međimurja, bojili bobicama bazge ili duda.

Osim pisanica, uskrsne običaje prate i motivi zečića i pilića. Možemo ih, dakako, povezati s buđenjem prirode, pahuljasto žuto pile izravan je "nastavak" priče o jajetu, a zečić?

Zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji motiv. "Preuzeli" smo ga iz nekih europskih zemalja, gdje je poznat kao pratilac staronjemačke boginje plodnosti.

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvi, stoga, hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk... Nose jelo na uskrsni blagoslov! ()

Pretraži

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027
    Nedjeljom i blagdanom su u 8.00, 10.00, 11.30  i 18.00 sati.
    Radnim danom i subotom: 07.00 i 18.00 sati.

  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 20.00 sati (od 01.06. do 31.08.)
    Radnim danom: 20.00 sati

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik

    Prvi ponedjeljak u mjesecu pobožnost i sv. Misa za radno osoblje Bolnice u 15:30 sati kao i prigoda za sv. Ispovijed.
    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

 

 ponedjeljak i utorak 14:00-17:00 

 četvrtak i petak 8:00 – 13:00 

            Za sve informacije i upite možete se obratiti na broj župnog ureda 020/432027 na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

Don Robert Ćibarić, župnik, 091/600-1404

          Don Miroslav Karatović, župni vikar, 099/44 55 704