• 1
  • 2
  • 3

U Dubrovniku Kandelora ili Svijećnica  uvod je u Festu našeg parca svetog Vlaha. Drage dubrovkinje i dubrovčani, vjernički puče dođite i ove godine ispred parčeve Crkve te svojom nazočnošću uveličajte otvaranje 1040. FESTE.
U 15.00 sati barjak svetog Vlaha okuplja gradske barjake, nakon toga u 15.30 je OTVARANJE FESTE te u 17.30 sa SVEČANOM VEČERNJOM i koncertom katedralnih zborova u katedrali otvorićemo i ovogodišnju FESTU.




U našoj  župi danas započinje Trodnevnica uoči blagdana svetog Vlaha na Gorici. . Trodnevnica  započinje pobožnošću u čast svetom Vlahu u crkvi svetog Mihajla u 17.30 sati a nakon pobožnosti je sveta Misa u 18.00 sati.


Nek nam živi sveti Vlaho.
  
   Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu je kršćanski blagdan.
   Blagdanom se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Preko Mojsija, Bog je Izraelcima, dao propis, da 40. dan nakon poroda svećenici u Hramu moraju blagosloviti rodilju. Roditelji su za uzvrat, dali janje mlađe od godine dana ili mladu golubicu. Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: „I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite“ (Mal 3, 1). U stilu Isusova skrovita djetinjstva, obred je prošao jednostavno i nenapadno. U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa primio u naručje i prepoznao ga kao Mesiju, a Mariji je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: „Mač boli, probost će ti dušu.” Proročica Ana je također bila tada u Hramu i uputila je molitve i zahvale Bogu.
 
    Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se svijeće, koje će se kasnije koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. U Dalmaciji, ovaj se blagdan zove Kandelorum, a u Slavoniji Svitlomarinje.
 
    Prikazanje Gospodinovo u Hramu četvrto je otajstvo radosne krunice.

    Blagdan Svijećnice ima vrlo stare korijene unutar kršćanske tradicije, a nastao je kao spomen na židovski običaj po kojem je Marija 40 dana nakon poroda s Djetetom krenula u hram po blagoslov, što je i zamjena za paganske običaje purifikacije na kraju godine, koja je u starom Rimu završavala u veljači.
Stanovnici starog Rima su u razdoblju od 15. do 18. veljače slavili božanstvo Fauna Luperca, kasnije poistovjećenog s grčkim Panom ili Satirom. Vrhunac te svetkovine bio je "februatio", čišćenje grada od demonskih utjecaja kada su žene kružile ulicama s upaljenim bakljama, simbolom svjetlosti i božanske dobrostivosti. Lupercalijama su se poništavale sve "nečistoće" nakupljene tokom godine i u novu se čisto ulazilo. Faun je štitio stada i šume, te je kao takav bio izuzetno važno božanstvo za stare Rimljane. Za vrijeme Lupercalija, Luperci (ime znači "oni koji tjeraju vukove") svećenici Fauna, prinosili su žrtve u vidu ovaca u pećini ispod Palatina, gdje je prema legendi vučica dojila Romula i Rema. Mačem uprljanim krvlju ubijenih ovaca doticala su se čela dvojice dječaka iz patricijskih obitelji koji su odmah krv čistili vunenim krpama umočenima u mlijeko. Mladići su nakon toga noseći na sebi kožu ubijenih životinja trčali oko Palatina i na svom putu trakama (februa) od koža ubijenih ovaca šibali svakoga tko im se našao na putu dok su se žene svojevoljno nudile za taj ritual "čišćenja" i zazivanja plodnosti.
Kada se Rimom prošilo kršćanstvo, nastavilo se slaviti Lupercalije, jer su mnogi vjerovali da su glad, bolesti i najezde barbarskih plemena posljedica ukidanja žrtava u slavu bogova. Papa Gelasio I. pred kraj V. stoljeća (između 492. i 496. god.) uspijeva uvjeriti Senat da su nesreće Rima posljedica nemorala, praznovjerja i ostataka paganizma. Lupercalije su tako zabranjene, ali se i osjetila potreba da se to pagansko slavlje, stoljećima ukorijenjeno u poljodjelskoj i stočarskoj kulturi starog Rima, zamijeni kršćanskim blagdanom. Upravo tada uveden je blagdan Pročišćenja Marijina ili Prikazanja Isusova u hramu, koji pada na dan 2. veljače, točno 40 dana nakon Božića, kojim je zadržan značaj rituala pročišćenja, ali u skladu s kršćanstvom sada posvećen Mariji. Nazvan je blagdanom svijeća, Candelora ili Svijećnica, s procesijom koja je nekada išla od sv. Hadrijana, preko Nervinih i Trajanovih foruma i Esquilina do Bazilike Svete Marije Velike (Santa Marie Maggiore), s blagoslovom svijeća, simbolom krštenja koje čisti od istočnog grijeha.
S obzirom da Svijećnica pada u prve dane veljače kada dani počinju biti duži, uz nju su vezane i neke izreke koje imaju karakter dugoročne prognoze, toliko bitne za nekadašnju pretežno poljodjelsku kulturu. Ako je lijep dan na Svijećnicu, znači da je zimi kraj, a ako je kišno ili vjetrovito, pred nama je još nekoliko tjedana zime. U nekim našim krajevima ovako prognoziraju vrijeme:
Sveta Marija Kandelora, zimi fora, snih do môra, a za njom ide Sveti Blaž i govori da je sve to laž.

Pretraži

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027
    Nedjeljom i blagdanom su u 8.00, 10.00, 11.30  i 18.00 sati.
    Radnim danom i subotom: 07.00 i 18.00 sati.

  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 20.00 sati (od 01.06. do 31.08.)
    Radnim danom: 20.00 sati

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik

    Prvi ponedjeljak u mjesecu pobožnost i sv. Misa za radno osoblje Bolnice u 15:30 sati kao i prigoda za sv. Ispovijed.
    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

 

 ponedjeljak i utorak 14:00-17:00 

 četvrtak i petak 8:00 – 13:00 

            Za sve informacije i upite možete se obratiti na broj župnog ureda 020/432027 na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

Don Robert Ćibarić, župnik, 091/600-1404

          Don Miroslav Karatović, župni vikar, 099/44 55 704