• 1
  • 2
  • 3

Festa krajSpuštanjem barjaka u nedjelju, 9. veljače ispred crkve sv. Vlaha u Dubrovniku zatvorena je 1042. festa dubrovačkog zaštitnika koja je otvorena prije tjedan dana. Svečev barjak spustili su ovogodišnji festanjuli pomorac Damir Baričević i obrtnik Ivo Lobrović.
Zatvaranju feste prethodila je misa na Gorici sv. Vlaha, kamo su se štovatelji sv. Vlaha uputili pješice noseći gradske barjake, a u procesiji su bili i Dubrovački trombunjeri, članovi Bratovštine festanjula i Gradska glazba. Po dolasku na Goricu barjaktari su, od onih najmlađih do starijih, pozdravili svečevu crkvu izvijanjem barjaka.



Euharistijsko slavlje ispred crkve na Gorici predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini mons. dr. Tomo Vukšić koji je u okupljenim vjernicima poručio kako Festa sv. Vlaha zapravo ne završava nego počinje jer je svatko pozvan nastaviti suobličavati svoj život Kristu, po primjeru sv. Vlaha.

 
Sv. Vlaho svjedoči da je svetost među ljudima zaista moguća

Rekavši kako je svetost svrha života svakog kršćanina biskup Vukšić je podsjetio na ulogu svetaca u životu današnjih kršćana. „Uloga svetaca je jednaka i prispodobiva ulozi bilo kojeg vjernika u Crkvi jer se radi o zadaći vlastitog spasenja kojega su, vjerujemo, svi sveci već ostvarili. Ali oni su za nas iznad svega primjer za nasljedovanje, obvezujuća stvarnost koja nas okuplja kao danas oko oltara. Godišnji blagdani svetaca nisu samo podsjećanje na dan njihovoga odlaska s ovoga svijeta. Oni su obvezujuća stvarnost, obvezujući događaj pa su tako vodiči u naše sutra, u budućnost svijeta, u našu obvezu da tu budućnost i to sutra izgrađujemo po primjeru tih svetaca,“ rekao je biskup Vukšić.

Dok se okupljamo u danima proslave sv. Vlaha i izvijamo barjake mi javno ispovijedamo da smo pristali biti, barem u želji, poput njega, poput svetaca pronoseći ovom zemljom slavu uskrsloga Gospodina, Spasitelja svega svijeta, svih vremena i svakog čovjeka. „Svi sveci, pa i sv. Vlaho, su kao znakovi pored puta svima onima koji putom prema nebesima i vlastitoj svetosti nastavljaju hoditi. Poput znakova na planinarskoj stazi, oni su pokazatelji sigurnog puta koji vodi sigurno prema cilju, ali su i veliki razlog naše nade jer su tim putem svetosti prije nas prošli, a to svjedoči da je svetost među ljudima zaista moguća,“ istaknuo je.

Stoga je svaka proslava svetaca veliki razlog naše radosti i zahvale Gospodinu Bogu i njima samima što su vodiči nama na putu našega spasenja i redovito su prilika da se dobro uozbiljimo s obzirom na to kako živimo, rekao je propovjednik i dodao: „ U svojoj slabosti, takvi kakvi jesmo, vrlo često smo daleko od onoga što bismo htjeli biti, no ovo 'htjeti biti' poput sv. Vlaha, zadnji je i najveći razlog naše radosti. Dok god imamo volju biti poput sv. Vlaha, usprkos nedosljednostima i nedaćama, sve dotle razlog naše nade da ćemo se naći u nebesima je i dubok i velik.“


Kršćanskim mučenicima snagu daje nada u besmrtnost duše i tijela

Posebnu skupinu među svecima čine mučenici zato što su nasljedujući Krista, radikalno, do kraja, dali najviše kao što je to učinio i sv. Vlaho, ustvrdio je vojni biskup istaknuvši kako su oni bili vjerni Kristu Gospodinu do prolijevanja vlastite krvi i davanja vlastitog života iz ljubavi prema Bogu i ljudima. „Svaki kršćanski mučenik patnju i bol mogao je podnijeti i ustrajati u vjernosti Kristu Gospodinu upravo zato što je njegov život hranila nada u besmrtnost duše i uskrsnuće tijela. Iz te vjere u vječno trajanje i duše i tijela i sv. Vlaho je ustrajao u podnošenju patnja, ali tako da je bio vjeran.“ Nijedan kršćanski mučenik nije postao žrtva napasti da zamrzi onako kako su mrzili njega oni koji su mu patnju nanijeli, nije pao u napast da na bilo koji način očituje mržnju jer u protivnom ne bi mogao biti kršćanski mučenik, dodao je.

 
Kršćanski mučenici ne mrze

Biskup Vukšić je istaknuo kako je razlika „između svih patnika i kršćanskih mučenika sastoji se u tome da kršćanski mučenik nepravedno nanesenu patnju podnosi tako da ni u jednom času ne dopušta da njegovu savjest uprlja bilo koji oblik, bilo kakva sjena mržnje. Iz ljubavi prema Bogu i ljudima, podnosi patnju koja mu je nametnuta kao i sv. Vlaho koji u času svoje patnje onima koji mu nude zemaljski život u zamjenu za to da izda Krista, kaže, kako bilježi crkvena tradicija: 'Ispovijedam Krista i ne mogu se klanjati krivim bogovima.'“

„Muka i patnja su uvijek teški,“ nastavio je biskup Vukšić, “ali se mogu podnijeti dostojanstveno i na kršćanski način ako se vjeruje u besmrtnost duše i u uskrsnuće tijela. I ako nas te vrednote vode kao temeljne misli, temeljne ideje, temeljna uvjerenja našeg vjerničkog života.“

Župnik župe sv. Mihajla don Željko Kovačević na kraju je zahvalio svima koji su na bilo koji način pridonijeli proslavi sv. Vlaha na Gorici, a vjernici su nakon mise u velikom broju pristupili grličanju.

Angelina Tadić

preuzeto sa stranice Dubrovačke biskupije

Pretraži

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027
    Nedjeljom i blagdanom su u 8.00, 10.00, 11.30  i 18.00 sati.
    Radnim danom i subotom: 07.00 i 18.00 sati.

  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 20.00 sati (od 01.06. do 31.08.)
    Radnim danom: 20.00 sati

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik

    Prvi ponedjeljak u mjesecu pobožnost i sv. Misa za radno osoblje Bolnice u 15:30 sati kao i prigoda za sv. Ispovijed.
    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

 

 ponedjeljak i utorak 14:00-17:00 

 četvrtak i petak 8:00 – 13:00 

            Za sve informacije i upite možete se obratiti na broj župnog ureda 020/432027 na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

Don Robert Ćibarić, župnik, 091/600-1404

          Don Miroslav Karatović, župni vikar, 099/44 55 704