• 1
  • 2
  • 3

Sveta Misa u 19.00 sati u crkvi svete Ane na Gorici, večernje mise u župnoj crkvi nema
Sv. Joakim i Ana su roditelji Blažene Djevice Marije. Njihova se imena istina ne spominju u Svetom pismu, ali ih zato susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. st. pod naslovom Protoevanđelje Sv. Jakova.
 U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na Marijino čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu čovjeku, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki Ruben, predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U Izraelu, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u pustinju posteći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka.
U međuvremenu je i Ana vapila Gospodinu moleći za plodnost. Ukazao joj se Božji anđeo i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i svećenika i narod.
Ana je u poodmakloj dobi rodila djevojčicu - Mariju. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu Svetoj se Ani u zagovor utječu žene željne poroda, trudnice i porodilje i majke općenito. U Njemačkoj su Sv.Anu štovali rudari, rezbari drva i ebanovine i zlatari. Anu se zaziva i moli za dobru smrt. Na papinskome dvoru Sv.Anu su osobito štovali konjušari pa su na njezin blagdan priređivali svečanu procesiju. Svjedok je toga kulta crkva Sv.Ane u Vatikanu podignuta 1505. godine.
Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo ljubavi, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio Ivan Trithemius svojom knjigom Tractatus de laudibus sanctissimae Annae (Rasprava o pohvalama presvete Ane - Mainz, 1494). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj. Bretonci su prenijeli štovanje i u Kanadu.

Ana je jedno od mnogih svetopisamskih vlastitih imena vrlo raširenih u svijetu.U izvornom hebrejskom i u grčkom jesziku glasi Hannah i znači ljupkost, milost. Inačica ovog imena je mnogo: Ane, Anica, Ančica, Anika, Ankica, Anita, Anuša, Nuša, Hana.
Navedenima sretan imendan!

Pretraži

Raspored svetih misa

  • Župna crkva Svetog Mihajla +

    Dr. Ante Šercera 1, Dubrovnik, tel /fax.: 432-027
    Nedjeljom u 8.00, 10.00, 11.30 i 19.00 sati.
    Radnim danom i subotom: 07.00 i 19.00 sati.
     
  • Crkva Gospe od Milosrđa +

    Liechtensteinov put 16, Dubrovnik, tel.:325-155, fax: 325-156

    Nedjeljom: 9.00, 11.00 i 20.00 sati (od 08.06.)
    Radnim danom: 20.00 sati

  • Crkva Svetog Josipa +

    Kardinala Stepinca 26, Dubrovnik

  • Bolnička kapela Gospe od Zdravlja +

    Opća bolnica Dubrovnik
    Nedjeljom sveta misa u 9:00 sati u bolničkoj kapeli.

    Opširnije

  • 1

Djelatno vrijeme ureda

Mihajlo slika

ŽUPA SV. MIHAJLA

Dr. Ante Šercera br. 1

D U B R O V N I K

Tel.: 020/432-027

    RADNO VRIJEME UREDA

        PON 14 - 18 sati,

       UTO 8 - 12 sati,

       SRI 14 - 18 sati,

      ČET 14 - 18 sati,

      PET 8 - 12 sati.

Za sve informacije i upite možete se obratiti na broj župnog ureda u radno vrijeme 020/432027 na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U hitnim slučajevima (bolesnik, smrt) ured je uvijek otvoren.

don Frano Kuraja, župnik,  098/940-3683

don Petar Markić, župni vikar, 099/434-3798