Biskupski  dvor

Kako je Biskupska palača u potresu 1979. oštećena, te skoro uništen biskupov stan u njoj, biskup se morao iseliti. Nastanivši se privremeno u zgradi sjemeništa, započelo se razmišljati o gradnji jedne nove kuće za stan biskupa i bližih suradnika, jer se s pravom pretpostavljalo da će obnova biskupske palače morati čekati bolja vremena. Uz velike napore pronađena je lokacija za novu kuću u Gospinu Polju, te je sagrađena današnja kuća, kao stan dubrovačkog biskupa.  Useljenje se zbilo u srpnju 1986. godine
U  Dvoru kućanstvo vode sestre Kćeri Milosrđa:
Kapucinski  samostan i crkva Gospe od Milosrđa
- Na poziv dubrovačkog biskupa Marčelića, kapucini su došli u Dubrovnik u lipnju 1913. godine Već u siječnju 1914. predano im je svetište Gospe od Milosrđa na upravu ˝sa svim pokretnim i nepokretnim dobrima na uživanje i vječnu upotrebu¨.

- Gospa od Milosrđa  je zavjetno svetište pomoraca. Crkva je «od davnine», a prvi put se spominje 1279. godine Srednjovjekovna crkva je dograđena u vrijeme nadbiskupa Tempestiva (1603-1616.). Sakristija je građena u 18. stoljeću, te je tako crkva, dobivši današnji oblik,  otvorena kao svetište.
Desetak godina po dolasku u Dubrovnik kapucini započinju uz svetište graditi samostan. Samostan je građen u dvije faze. Prvi (zapadni) dio je dovršen 1928., a drugi, na mjestu stare dotrajale kuće dotadašnjih upravitelja svetišta 1936. godine
 

Sestre Služavke Malog Isusa

U svetištu Gospe od Milosrđa nazočne su sestre Služavke Malog Isusa već od 1953. godine Sestre su prvo došle u samostan kapucina kao pomoć u domaćinstvu i u svetištu. No, kako je Družba brojčano znatno porasla te je razdijeljena na tri provincije, porasla je i zajednica sestara u Gospinu Polju, te se započelo s gradnjom samostana za sestre. Samostan je dovršen i otvoren 1970., a u njemu je novicijat provincije (Splitske) i dom za dvadesetak starica, za koje skrbi samostansko osoblje.
Sestre  Kćeri  Božje  ljubavi
- Na Lapadu (ispod Petke) vrhbosanska je nadbiskupija 1932. otvorila svećenički dom za odmor i oporavak starijih i bolesnih svećenika. Dom je nazvan ˝Vila Salvator˝ u koji su doselile i sestre Kćeri Božje ljubavi. Sestre su, osim skrbi za svećenički dom, te odgoj redovničkog podmlatka i izradu crkvenog ruha, preuzele ujedno i skrb za župnu crkvu, te katehizaciju i liturgijsko pjevanje u župi sv. Mihovila. Neko vrijeme su držale i vrtić. No, kako je broj sestara opadao, sva je aktivnost sestara u kući prestala. Sestre su međutim od 2004. godine prešle stanovati u bratimsku kuću župe sv. Mihovila, jer je vili Salvator namijenjena obnova i druga namjena. Da bi mogle djelovati u Dubrovniku i nastaviti služiti u župi, Družba je kupila jedan stan u novogradnji uz župnu kuću, te u njemu uredile samostan «Milosrdnog Isusa».
- Sestre Kćeri Milosrđa, III. samostanskog reda sv. Frana
Franjevačka provincija sv. Jeronima otvorila je samostan i kućnu kapelicu 30. lipnja 1974. u dvorcu koji je kupljen od obitelji Vukmirović, u ulici kard. Stepinca na Babinom Kuku u Dubrovniku. U samostanu je obitavao sve do kraja 2006. godine barem po jedan svećenik/redovnik, te se liturgija slavila za tamošnje vjernike u kućnoj kapelici. Potkraj 2006. samostan je prodan sestrama Družbe Kćeri Milosrđa, koje su ga preuzele i uselile, 25. ožujka 2007. godine.
- Do ožujka 2007. ova je zajednica stanovala u stanu ispred katedrale koji je  Družba sestara Kćeri Milosrđa iz Blata dobila darovnicom. U njoj su od 2001. bile kandidatice.
Sestre skrbe za kandidatice i pripomažu u katedrali.
Dom  ˝Salvator˝
Kuća Vrhbosanske nadbiskupije služi za svratište i odmor. Do 2004. u njoj su stanovale i sestre Božje Ljubavi. 

Druge crkve i kapele:

- Brojni su crkveni objekti na području župe. Teško je sve nabrojiti, jer neki su objekti privatnog karaktera, neki zaposjednuti, a većina u ruševnom stanju. Kapele su uglavnom bile uz vlastelinske dvorce ili kuće pomoraca. Od onih koji su danas u funkciji, osim župne crkve, te kućnih kapelica u Biskupskom dvoru, u samostanima sv. Josipa i  sv. Obitelji, te kapelice u bolnici, možemo navesti sljedeće:
Crkva sv. Vlaha na Gorici sagrađena je 1347. na mjestu starije crkve, koja se spominje 1255. godine Tijekom vremena crkva je, zbog izložena položaja na kontaktu dviju stijenskih masa, bila često oštećivana potresima, nevremenom, ratnim granatiranjem, kao i razbojstvima. Od srednjovjekovnog zdanja ostala je polukružna apsida i istočni dio zida, ostalo je iz 19. i 20. stoljeća Crkva je popravljana 1853., te 1965. i 1982. godine Trenutno stanje ne zadovoljava. Liturgija se služi prigodom završnih svečanosti feste sv. Vlaha.

- sv. Ana na Gorici u današnjem obliku potječe iz 1894. godine Srednjovjekovna crkva je tada obnovljena iza kako je preko sto godina bila zatvorena. Obnova je doduše bilo i prije i poslije. Posljednja je tek završena blagoslovom 26. srpnja 2007. godine
- sv. Frano Borgia na Batali. Marin Gondola (1597-1647.) daruje crkvu i imanje isusovcima. Početkom 20. stoljeća crkva je postala vlasništvo obitelji Zago, a bila je izvan upotrebe do 1950., kada je nastojanjem obitelji Zago i bratstva sv. Mihajla ponovno otvorena za liturgiju.

Od negdašnjih bogomolja, danas izvan upotrebe, spominjemo:

- sv. Ignacije, (prije sv. Križ) crkvica na Batali uz dvorac Giorgi/Matijević (danas čistionica).
- sv. Križ, crkvica uz dvorac Sorkočevića (Povijesni institut na Lapadskoj obali) iz 1521. godine Obnovljena, ali izvan upotrebe.
- sv. Obitelj na Lapadskoj obali, Između Ribnjaka, uz  koju je bila i crkvica sv. Ane, sada preuređena za stanovanje.
- sv. Dominik uz dvorac Pozza, sada obitelji Kosor, uz koju  se nalaze ostaci crkvice Srca Isusova.
- crkvica B. D. M. na uzvišenju, uz dvorac Solitudo, sa jednozidnim zvonikom, služila je do drugog svjetskog rata za bogoslužje dominikancima iz Gruža.
- sv. Nikola iznad Mihajla, na Opuhovu. Crkvu je sagradio  Nikola Beneša, a spominje se 1348. godine

U izvorima iz 13. i 14. stoljeća spominje se na desetke bogomolja, a župnik, Mato Vodopić (kasnije biskup), 1863. izvješćuje biskupa Čubranića o stanju u gruškoj parokiji i navodi  još devet titulara crkvica i kapela koje se danas ne mogu ubicirati.

 

Poznati župnici  u  župi  sv.  Mihajla: